Historija

U izdavaštvu Centra objavljeno je 180 knjiga, postavljeno je 138 likovnih izložbi, organizirano 18 naučnih skupova i okruglih stolova, održano više stotina književnih večeri, promocija novih knjiga i javnih tribina, upriličeno gostovanje više od 100 pozorišnih predstava i oko 500 filmskih projekcija, vršeno iniciranje zaštite i obnove spomenika, nabavljeno oko 10.000 knjiga za Biblioteku koja je bila u sastavu Centra do 2001. godine. U Centru je koncepcijski osmišljeno i inicirano utemeljenje triju godišnjih kulturnih manifestacija Tešanjsko proljeće (od 2007.), Ljeto u Tešnju (od 2007.), i Dani grada Tešnja (od 2008.) – u kojima naša ustanova redovno daje najviše kvalitetnih programskih sadržaja

Važno je istaknuti da su otpočetka iz Centra pokretane aktivnosti za koje se bez dvojbe može kazati da su značile izraz strateških razmišljanja o stvaranju neophodne infrastrukture za razvoj tešanjske kulture. Dva primjera.

Na prijedlog iz Centra ovoj ustanovi je nakon osnivanja dodata i Zaštita spomenika i muzejska djelatnost. Cilj je bio da se u primarnoj ravni izvrši uvid u stanje tešanjske spomeničke baštine nakon rata i da se prema Općini i državnim institucijama inicira ono što predstavlja urgentne intervencije, a da se u isto vrijeme dugoročno stvaraju uslovi za osnivanje muzeja kao zasebne tešanjske ustanove. Općina je prihvatila prijedlog, u CKO je potom na taj zadatak zaposlen Rifat Kantić koji je, sa svojim višegodišnjim predratnim iskustvom u zaštiti spomenika, veoma uspješno rukovodio ovim poslom (do odlaska u mirovinu 2001.). Na koncu je 2009. godine osnovan i Muzej, a prvi predsjednik Upravnog odbora Centra Alija Galijašević i direktor Centra bili su dio tima koji je uradio elaborat za osnivanje ove ustanove.

Centar je još 1996. godine pokrenuo i pitanje izgradnje novog zdanja za tešanjsku biblioteku. Dostavljena je inicijativa, donesene su općinske odluke, urađena je projektna dokumentacija, a zgrada je trebala biti podignuta na placu u Kotlanicama koji je vlasništvo Centra. Tada ipak nije ostvaren finalni rezultat, ali odvažnost Centra inicijalno je doprinijela stvaranju svijesti o ovoj nasušnoj tešanjskoj potrebi, što je na koncu rezultiralo novom zgradom Biblioteke, koja je otvorena 2015. godine.

U Centru su po prvi put Tešnjacima predstavljeni i neki autori koji su rođeni u Tešnju, kao Ahmed Bosnić, ili su porijeklom Tešnjaci, kao Kemal i Sead Mahmutefendić, Tahir Mujičić ili likovni umjetnici kao Osman Morankić i Drago Marelja. K. i S. Mahmutefendiću, kao i T Mujičiću Centar je objavio i po jednu knjigu, o djelu K. Mahmutefendića je u Centru 2010. godine organiziran i naučni skup sa kojeg je objavljen zbornik radova, a Morankiću i Marelji priređivane su izložbe.

Iznimno plodonosno suradnju Centar je ostvario sa nekim od najuglednijih bosanskohercegovačkih intelektualnih figura kakve su Vojislav Vujanović, Enver Kazaz, Ljiljana Šop, Muhidin Džanko, Aladin Husić, Ivan Lovrenović, Atif Kujudžić, Gradimir Gojer, Esad Zgodić, Muhamed Hamidović, Dragan Marijanović, Dželal Ibraković, Nedžad Fejzić, Željko Grahovac, Alija Pirić, Almir Zalihić, Anisa Avdagić, Naida Mujkić… Sudjelujući u radu Centra na različite načine, oni su davali ogroman doprinos u kreiranju ukupnoga kulturnog razvitka Tešnja, a sasvim konkretnu konzekvencu njihovog angažmana predstavljaju i knjige koje su im objavljene u izdanju Centra.

U svome djelovanju Centar je postigao izuzetne domete, o čemu su u bosanskohercegovačkoj javnosti redovno izricane najviše ocjene, a rezultati u ostvarivanju osnovnih djelatnosti to i činjenično potvrđuju.