Izdavaštvo

Izdavaštvo Centra koncipirano je, s jedne strane, kao djelatnost koja će, korespondirajući sa pregnućima u i izvan ustanove, publikovati rezultate rasvjetljavanja nepoznate ili malo poznate tešanjske prošlosti, uz nastojanje da se afirmišu istinske civilizacijske vrijednosti i, u vezi s tim, da se prevrednuju prošlosne tendencije što recidive svoje nehumanosti ili isključivosti pokušavaju ostvarivati u bosanskohercegovačkoj, pa tako i u tešanjskoj suvremenosti. S druge strane, a opet suštinski povezano sa drugim djelatnostima (književni progrmi, naučni i drugi skupovi, likovna umjetnost…), iz Centra je kontinuirano podsticana tešanjska književnoumjetnička, stručnonaučna i općenita spisateljska kreativnost, a njena postignuća iznošena su u javnost kroz izdavačku djelatnost Centra. Pri tom su estetska ostvarenost i univerzalnohumanistička zasnovanost predstavljali onaj aksiološki kriterij od kojeg se nije odstupalo – osim u jednom, ukupno uzevši zanemarivom slučaju kad je taj kriterij ustuknuo pred rigidnim pritiscima.

Pristup u kojem je Centar generalno slijedio duh tešanjske povijesne otvorenosti posljedovao je time da su u izdanju ove ustanove, koja činjenicu da predstavlja općinsku javnu ustanovu ne doživljava kao bilo kakav limitirajući faktor, objavljene i brojne knjige ne samo nekih od najznačajnijih bosanskohercegovačkih autora nego i nekoliko prevedenih djela autora koji pripadaju vrhovima suvremene evropske književnosti (Rumun Dumitru M. Ion, Poljak Julian Kornhauser, Čeh Ivan Johann Wernisch).

Važno je naglasiti da je osnivanje ove djelatnosti inicirao i otpočetka kao urednik profilirao direktor ustanove koji je svojim stručnim uredničkim angažmanom kao i ličnim stvaralačkim renomeom izdavaštvo Centra neprestano održavao na visokoj razini, što je u javnosti često označavano kao začudan fenomen. Međutim, kako je u tekstu Izdavaštvo s rezonom pisao književnik Atif Kujundžić, “tu nema nikakvog čuda. Nema, jer tu je čovjek, profesor književnosti i izvanredni književnik Amir Brka. Da se cijela stvar dogodila bez njega i sama od sebe, ili sama po sebi, uistinu, bilo bi to čudo nad čudima. Ali, čuda se ne događaju, možemo biti sigurni. Posebice ako znamo šta je mudžiza. Prihvatanje čuda u figurativnom smislu tek je nerazumijevanje pojave, odnosno zapostavljanje stvarnog sadržaja.” (»Stav«, Tuzla, 2003, br. 2.)

A evo šta u tekstu Smisao kulturologijskog djela Amira Brke (»U svijetu bez središta. Zbornik sa naučnog skupa o književnom djelu Amira Brke«, CKO, Tešanj, 2017.) kaže ugledni teatarski reditelj, književnik i kulturolog Gradimir Gojer: “Brkin rad na formiranju i razvoju izdavačke djelatnosti Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju rezultira prestižnim izdavačkim projektima koji obuhvataju sve žanrove, a odziv najznačajnijih bh. i regionalnih autora i njihova želja da budu objavljeni upravo u okviru izdavačke djelatnosti Centra za kulturu i obrazovanje govori o ugledu koji prije svega Brka priskrbljuje svojim uredničkim, redaktorskim i ukupnim vođstvom u ovoj rafiniranoj djelatnosti izdavaštva i spisateljstva. Treba potcrtati da Amir Brka cjelokupnu izdavačku djelatnost, i u menadžerskom smislu, pozicionira iznalazeći u složenim ekonomskim situacijama neophodna sredstva kako bi ovaj segment djelatnosti svoga Centra nesmetano ostvarivao, pa čak imao i jasno izražene razvojne tendencije.”

Profesor Filozofskoga fakulteta u Sarajevu dr. Muhidin Džanko u gradačačkom časopisu »Diwan« (broj 53-54, maj 2022.) piše slijedeće: “Tešanj je, primjerice, ‘mali’ bosanski grad koji je više od dvije i po decenije prisutan u središtu izgrađivanja vrijednosti u suvremenoj bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj književnosti i književnoj kritici. Taj grad je svojevrsna bosanska književna republika i duhovna oaza koja nam zorno svjedoči da je pitanjem veličine jednoga naroda, grada, literature, književne kritike, znanosti i kulture općenito, kako nam to definira slovački kulturolog i povjesničar književnosti Peter Zajac, ‘prvenstveno problem manjih ili većih pojedinaca’, odnosno individualiziranih ljudi koji određuju jednu kulturnu klimu i uspostavljaju kriterije ispod kojih se ne smije ići. Tu vrsru kriteriologije upravo je uspostavio književnik Amir Brka, gradeći od grada Tešnja bosansku književnu i kulturnu metropolu, mnogo veću i značajniju od nekih provincijalnih ‘univerzitetskih centara’ koji su, nošeni plimom novog vremena i povijesne tranzicije, otvarali i gomilali filozofske fakultete i druge visokoškolske institucije ‘kao gljive poslije kiše’.”

Treba podsjetiti na to izdavaštvo Centra kao općinske ustanove ne ide u red komercijalno zasnovanih izdavačkih kuća nego se temelji na nepatvorenom entuzijazmu, što, međutim, ne znači da je u pitanju provincijski amaterizam. Posrijedi su kompetencija i posvećenost koja svoj raison d’être ne nalaze u profitabilnosti nego u ostvarivanju misije radi koje je Općina Tešanj i osnovala ovu ustanovu.

U nastavku dajemo kronološki popis knjiga objavljenih u izdanju Centra.