Spasojević je iznio i sjećanje na druženja sa Sijarićem koji je 1984. godine imao susrete sa đacima nekih tešanjskih osnovnih škola, kada mu je ispričao i legendu o boravku pehlivana i njegova šegrta u Tešnju, što je piscu poslužilo kao predložak za ovu čudesnu pripovijetku. O činu objavljivanja ove knjige Spasojević je rekao i slijedeće: “Izlazak iz štampe stote knjige u ediciji ‘Gradina’ Centra za kulturu i obrazovanje Tešanj predstavlja pravi, istinski jubilej. To, samo po sebi, govori o izuzetnoj aktivnosti ove ustanove, čija izdavačka djelatnost nadmašuje i brojne profesionalne izdavačke kuće, a da se ne govori o ustanovama takve vrste širom Bosne i Hercegovine. U tim knjigama se svijetu otkriva lijepa i svijetla strana tešanjske sredine, koja se izdiže visoko iznad sveopšte dremljivosti i osrednjosti. Ali, za tako nešto uvijek su potrebni posvećenost i žrtva nekog pojedinca, a uspjeh je još izvjesniji ako mu pođe za rukom da u tom pogledu podstakne i druge. U ovom slučaju, to je istaknuti književni stvaralac Amir Brka, čovjek koji je tome posvetio cijeli svoj život i koji je ovu ustanovu, uprkos tome što egizstirana rubu društva, svojom mravljom radinošću uzdigao na tako visok nivo da će toga u punom smislu biti svjesne tek generacije koje dolaze.”
U petak 24. marta u Centru je predstavljena knjiga Ćamila Sijarića »Dogodi se to u Tešnju«, ali ovaj je događaj bio koncipiran tako da nadraste uobičajenu promociju jedne nove knjige i da upriličimo hommage ovom velikom piscu povodom 110-te godišnjice njegova rođenja. O knjizi i o njenom autoru govorili su Momčilo Spasojević, književnik, historičar, etnolog i folklorist, te Faruk Dizdarević, znameniti esejista, historičar kulture, književni i likovni kritičar.
I Dizdarević je rekao da se radi o dragocjenoj knjizi, a zatim je dao osvrt na neizmjerivu umjetničku vrijednost Sijarićeva djela. Kao čovjek koji je bio u prijateljskim odnosima sa piscem, govorio je i o Ćamilu ‘izbliza’, pa je uz ostalo rekao: “Ja sam bio više puta u njegovom domu u Sarajevu. Vidio Ćamilovu radnu sobu u kojoj su, zajedno s njim, zborili vjekovi i svjedočanstva o njima: kamene sjekire, strijele, koplja, sablje, jatagani, topuzi, mačevi, kubure, nadžaci, statue… Susretali su se narodi i kulture, od Egipta, Sirije, Iraka, Indije, Kine do Rima i naših prostora. Jedna soba bila je sva u kineskom namještaju, napravljenom od ružinog drveta. Čuvao je sve stare relikvije do kojih je dolazio, sva znamenja koja su mu darivali ili ih je kupovao hodeći putovima i prolazeći raskrsnicama svijeta.”
Svima prisustnim Centar je darovao primjerak knjige »Dogodi se to u Tešnju«.
– Fotografije: Nasira Galijašević
– Stari fotos: Ćamil Sijarić i Smail Terzić, Tešanj, april 1975. godine
(preuzeto iz knjige Faruka Dizdarevića »Ćamil gora razgovora«)
