Nova knjiga u izdanju Centra
»Dogodi se to u Tešnju« Ćamila Sijarića je, uz priču »Gurbet« Miljenka Jergovića, najvrednija književnoumjetnička proza čija je ’radnja’ izrijekom locirana u Tešanj. Ova Sijarićeva čarolija objavljena je u njegovoj knjizi »Pripovijetke« (“Veselin Masleša”, Sarajevo, 1987.), a u ovoj knjizi donosimo i prijevode koje su načinili Omer Hadžiselimović na engleski, Drago Tešević na njemački, Adijata Ibrišimović-Šabić na ruski, Aminna Jarar na turski, Tamina Šop i Rui Manuel Amaral na portugalski, te Xhemina i Nejra Zejnullahu na albanski jezik.
Zahvaljujući piščevoj kćerci Olani i sinu Faruku za dopuštenje, prevodiocima i likovnom umjetniku Džeki Hodžiću za sliku koja se nalazi na naslovnici, te posebno književniku Faruku Dizdareviću za plemenitu pomoć koju nam je pružio – željeli bismo da se ova gesta razumije i kao prilog stotinu i desetoj obljetnici rođenja Ćamila Sijarića (1913-1989.), jednog od najčudesnijih stvaralaca koji su ’stanovali’ u našem jeziku. Pri tom, Centar nije mogao imati bolji način da obilježi i jedan vlastiti jubilej: stoti naslov u biblioteci »Gradina« u kojoj objavljujemo djela iz oblasti književnosti.
LJILJANA ŠOP O KNJIZI:
U mladosti sam zavolela prozu Ćamila Sijarića. U zrelim godinama privukao me je Tešanj, jer ima dušu i pamti drevne tajne. Dok sam, zahvaljujući Amiru Brki, čitala Sijarićevu pripovetku »Dogodi se to u Tešnju«, čula sam sasvim jasno piščev melodični glas i videla zaslepljujuće osunčano nebo iznad tešanjske kule, plavetnilo u kojem se gubi mladi i neiskusni akrobata, opijen ljubavlju i ikarovskom ambicijom.
Ova priča, andrićevske mudrosti i simbolike, a sijarićevske jednostavnosti i setne emocije, primer je mitskog obrasca, vanvremenog narativnog umeća i sluha za univerzalne vrednosti. Izuzetna je ideja da ova ’balada u prozi’ na nekoliko svetskih jezika bude predočena svetu baš iz Tešnja koji, kako rekoh, pamti drevne tajne, u momentu kada taj isti svet ubrzano gubi ravnotežu.
