Izložbe

Organizaciju likovnih programa Centra za kulturu i obrazovanje kontinuirano određuje, s jedne strane, tendencija afirmacije dostignuća koja ostvaruju tešanjski likovni umjetnici, a, s druge strane, kroz izložbe drugih umjetnika tešanjskoj publici su približavane vrijednosti, pa i one najznačajnije, koje su u ovoj oblasti postizane u Bosni i Hercegovini.

Kad je posrijedi likovno stvaralaštvo Tešnjaka, može se reći da su oni svoju i lokalnu i širu afrmaciju stekli upravo u periodu od osnutka Centra i da su, osim njihove nesumnjive umjetničke vrijednosti kao najznačajnijeg faktora, napori Centra u tom smislu imali važnu ulogu. Tako su, na primjer, svi tešanjski likovni umjetnici prve samostalne izložbe od 1996. godine imali upravo u Centru, a ova ustanova je nekima od njih omogućila i da se po prvi puta predstave publici u Sarajevu i drugim bosanskohercegovačkim sredinama.

Formiranje i izlaganje kulturnohistorijskih zbirki, što je bilo naročito intenzivno dok je u Centru postojala Zaštita spomenika i muzejska djelatnost, također je iznimno doprinijelo izgradnji svijesti o tim vrijednostima, jer je građanima omogućeno da se s njima inicijalno informišu budući da su ranije bile gotovo nepoznate. Na taj način je pobuđivana potrebna pažnja i stvarana društvena klima u kojoj je moguće voditi brigu o ovom kulturnom naslijeđu, te se i ovo mora smatrati stvaranjem uvjeta za utemeljenje Muzeja 2009. godine kao posebne javne ustanove – što je za Centar i bio krajnji cilj.

Centar je nastojao i u najvećem broju slučajeva uspijevao da uz izložbe pripremi prigodan katalog i drugi reklamni materijal, a uz izložbe iz područja kulturne historije tešanjskoga kraja štampane su i adekvatne knjige. Isto tako je Centar redovno obezbjeđivao prisustvo potvrđenih znalaca likovne umjetnosti koji su govorili prilikom otvaranja izložbi.

Budući da u Tešnju ne postoji istinska galerija, Centar je bio prisiljen izložbe priređivati u prostorima kojima ta namjena nije prvenstvena (Mala sala, ugostiteljski prostor u Domu kulture, Biblioteka), što kontinuirano pokazuje značajne tehničke nedostatke. Za sada nema drugih mogućnosti, premda je na našu inicijativu još 2008. godine pripremljena projektna dokumentacija za adaptaciju prizemlja desnoga dijela Doma kulture kako bi se načinio odgovarajući galerijski prostor.

Navodimo nekoliko rečenica iz teksta likovnog kritičara Vojislava Vujanovića Likovni Tešanj napisanog 2013. godine povodom 100-te izložbe u Centru: “Tešanj ustrajno lomi provincijalne beočuge u kojima se stjecajem okolnosti našao, prokida pokoricu ustajalosti da bi dosegao do horizonata čijim bi ozonom odabrani razbudili svoje stvaralačke potencije i oblikovali Tešnju one duhovne vertikale čijim se odsjajem odvajao od svojih srodnika. Sa tim svojim odsjajima je ušao u 21. stoljeće, ojačao za nekoliko potencija i osposobio se za nove izazove. Vidno mjesto u tim izazovima zauzimalo je priklanjanje manifestacijama likovnih umjetnosti. Priređivane su izložbe različitih sadržaja i različitih umjetnika. I pokazalo se da građani Tešnja ispoljavaju evidentan afinitet prema ovome vidu umjetnosti i ubrzo je uspostavljena redovna praksa organiziranja likovnih izložbi, čak, i jedan prostor u sklopu Centra za kulturu i obrazovanje je prilagođen za izložbe. Broj izložbi se umnožavao i – onda je došao i taj trenutak – organiziranje stote izložbe. To je bila prilika da se, uz taj jubilej organizira posebna izložba, izložba na kojoj su prezentirana djela likovnih umjetnika koji su bili na bilo koji način vezani za Tešanj, kao što je to učinjeno prije nekoliko godina sa pjesništvom kada se, u okviru izdavačke djelatnosti Centra za kulturu i obrazovanje, pojavila stota knjiga. Tada je direktor Centra i spiritus movens svih duhovnih akcija u Tešnju pjesnik Amir Brka okupio šesnaest pjesnika, a uslov je bio da je pjesnik vezan za tešanjski prostor ‘ili rođenjem, ili porijeklom, ili da je u dužem vremenskom periodu živio, odnosno da živi u Tešnju…’ To je učinio i sada u okviru manifestacije Ljeto u Tešnju: okupio je slikare po istom kriteriju i na okupu se našlo njih devet. Pri tom je iskoristio izduženi karakter izložbenog prostora i načinio kompoziciju izložbe po mogućoj vremenskoj hodnoj liniji – od najstarijih do najmlađih.” (https://www.tacno.net/kultura/vojislav-vujanovic-likovni-tesanj)

Sa otvorenja stote izložbe u Centru 16.8.2013. – Vojislav Vujanović, Hasan Mehinović, Načelnik Općine Suad Huskić i Amir Brka

Od 15.11.2015. godine u Centru je djelovala i Škola likovnih umjetnosti koju je vodio prof. Mehmed Džananović. Kroz edukaciju su prošle desetine građanja Tešnja, uglavnom mladih, a Škola je prestala s radom u decembru 2017. godine kada je Općina započela preuređenje prostora Doma kulture u kojem je Škola ostvarivala djelovanje.

U nastavku dajemo kronološki pregled izložbi organiziranih u Centru.